HMGS u zaštiti gljiva u Hrvatskoj

 

 

Prema članku 10. Statuta, ciljevi djelovanja Saveza su aktivnosti na očuvanju i zaštiti prirode,  što se posebice odnosi na zaštitu samoniklih gljiva. Gdje su tu mogućnosti djelovanja Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza?

Danas čovjek svojim zadiranjem u prirodu, uglavnom djeluje negativno, te ugrožava prirodu pa tako i gljive kao dio ekosustava šuma i livada. Na koji način? Mijenjanjem i fragmentacijom staništa gljiva, onečišćivanjem šuma i nepravilnim ili prekomjernim skupljanjem gljiva.

Mijenjanje i fragmentacija staništa gljiva

U posljednjim godinama evidentno se povećava eksploatacija šuma, neselektivno rušenje stabala i time mijenjanje i fragmentacja gljivarskih staništa, čime se direktno utječe na uništavanje micelija samoniklih mikoriznih vrsta gljiva koje žive u simbiozi s drvećem. Šumski požari svake godine opustoše stotine hektara šuma, a rezultate možemo svakodnevno vidjeti kod našeg bivanja u prirodi.  U strukturi vlasništva šuma više od dvije trećine površina u vlasništvu su RH, a njima upravljaju Hrvatske šume d.o.o.

Aktivnosti Saveza: stavljanje Hrvatskim šumama na raspolaganje znanje stručnjaka članica HMGS-a, kao konzultanata kod projektiranja, planiranja i davanja u koncesiju, eksploatacije odnosno sječu šume, u cilju zaštite staništa svojta gljiva.

Onečišćavanje okoliša

Tko se od ljubitelja prirode, mikologa ili gljivara nije zgrozio suočivši se sa ilegalnim smetištima i otpadom smještenim u našim šumama. Unatoč organiziranom odvozu krupnog otpada od strane lokalnih samouprava, lokalnom stanovništvu i nekim poduzetnicima, teško se riješiti stare navike bacanja i odlaganja otpada u šumu.

Aktivnosti Saveza: preko svojih članica posredstvom članova gljivara, djelovanje na edukaciji lokanog stanovništva. Lociranje nelegalna odlagališta smeća u šumama i pokretanje aktivnosti sanacije istih preko tijela lokalne samouprave.

Nepravilno ili prekomjerno skupljanje gljiva

Što se smatra „nepravilnim„ skupljanjem gljiva? Skupljanje premladih (nedonošćad), gljiva koje neće moći razviti spore i pustiti ih u prirodu za reprodukciju, skupljanje prestarih primjeraka, čupanjem gljiva, kopanjem, grabljanjem i neposrednim uništavanjem micelija gljive.

Pod prekomjernim pak skupljanjem gljiva smatra se dugotrajno kontinuirano branje svih izniknulih plodišta gljiva na jednoj lokaciji, čime se prekida reprodukcija i onemogućuje razvoj slijedećih generacija.

Aktivnosti Saveza: Kontinuirani rad putem svojih članica na edukaciji članova gljivarskih društava. Motiviranje članova gljivarskih i mikoloških udruga da svoje znanje prenose lokalnom stanovništvu.

Zakonska regulativa

Zaštita gljiva u Hrvatskoj regulirana je

Zakonodavac je regulativom želio zaštiti gljive, poručiti nam da gljive iz prirode čuvamo, štitimo ugrožene vrste i koristimo ih za hranu s mjerom i poštivanjem prema prirodi, kako bi svojim unucima omogućili da i oni uživaju u svijetu gljiva.

Hrvatski Mikološko-gljivarski savez zalaže se za potpuno poštivanje zakonskih propisa o zaštiti gljiva.

Aktivnosti Saveza: aktivno sudjelovanje putem svojih predstavnika u izradi prijedloga zakona, pravilnika i ostalih akata koji se odnose na područje mikologije i gljivarstva.

Obradio: Zdravko Preglej