Admin

[Admin]

Napišite korisne savjete ostalim gljivarima, svoja iskustva podijelite s nama.

[Zula]

vrijeme je odlazaka u šume, a u šumama gljivarima prijete razne životinje i nametnici! osim medveda,zmija i divljih svinja koje lako uočimo i od njih se maknemo, postoji i nametnik koji je lukav i toliko malen da ga u šumi ne vidimo.
KRPELJ
Što su krpelji?
Krpelji su sitne životinjice koje pripadaju skupini člankonožaca. Krpelji nisu kukci, nego paučnjaci koji se od kukaca razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi mnoge zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama.
U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).
Staništa krpelja i vrijeme opasnosti
Krpelji se nalaze u raslinju svuda u prirodi i tijekom cijele godine, s tim da pokazuju «sezonsku aktivnost».
Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti tj „sezonska aktivnost je najizraženija od proljeća do jeseni.
Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.
U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus). Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj), te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac - ožujak) krpelji se susreću ukoliko je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Međutim u doba sezonske aktivnosti su najopasniji za ljude i životinje.
Kako se krpelj prkači na čovjeka ili životinju?
Krpelji su skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća taman na visini između 50-100 cm, te čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilcem. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

Koje bolesti prenose krpelji?
Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti, koji se ugrizom krpelja prenose u krv domačina. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o «prirodnim žarištima» – područja gdje ima zaraženih krpelja.
Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom, koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba; odnosno sjeverno od 45° sjeverne geografske širine.

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Potrebno je:

1. Izbjegavati područja obilato nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).

2. Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi - nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporuča se nogavice hlača ugurati u čarape kao i majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja na kožu. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.

3. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti na ambalaži o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).

4. Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih 2-3 sata, kao i obavezno po povratku iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja (obronci Medvednice), jer krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pretražiti područje rubnog područja vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), cijelo vlasisšte, prepone, pazuhe i područje iza koljena, pupak (slika 2.)

Što učiniti u slučaju uboda krpelja?

Onog časa kada ste uočili krpelja potrebno ga je :

1. Odmah izvaditi pomoču prikladnog alata
2. Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije "gušiti" premazivanjem različitim tvarima, alkoholom, lakom za nokte, uljem ili masti, ili „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.

3. Krpelje ne dirati golim rukama.

4. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.

5. Informirati i educirati osobu ugrizenu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.

[Zula]

prije nekoliko godina pronašao sam "alat" za vađenje krpelja koji se pokazao praktičnijim i učinkovitijim od svih mogučih pomagala koja sam do tada koristio!
obzirom da sam tijekom sezone gljivarenja znao "zaraditi" i po dvadesetak i više tih živina, novo pomagalo je došlo ko naručeno!
radi se o dva plastična "alatića" koji oblikom podsjećaju na alat za vađenje čavli! njime zahvatite krpelja koji se primio za kožu, te alat zarotirate u desnu stranu i zlotvor je vani!!
ovisno o veličini krpelja, koristite alat određene veličine. gdje kupiti? kupiti se može u svim pet-shopovima , cijena 30 kunića, a za ostale trgovine neznam
evo i par fotki!

[Borgia]

Lijepo si to napisao. Mislim da je bitno još vidjeti gdje u Hrvatskoj vlada zaraza krpelja, pa prilažem kartu.

[Zula]

hebote, cijela slovenija je zaražena (dobro, kolko je velika, nije ni čudo ). malo me čudi što je zahvaćen i veliki dio mađarske!

[mentor]

Zula sve o krpeljima napisano je za 5. Nedostaju fotografije jer kao što ti je poznato ima ih više vrsta i različitih boja a to će vjerojatno zanimati čitatelje !

[Zula]

Zula sve o krpeljima napisano je za 5. Nedostaju fotografije jer kao što ti je poznato ima ih više vrsta i različitih boja a to će vjerojatno zanimati čitatelje !

znam da ih ima više vrsta, ali ko proučava koja je vrsta kad ga pronađe prikačenog na sebi? prva je pomisao kako ga se najbže i najefikasnije riješiti

evo zgodan uradak sa you tube ! 

http://www.youtube.com/watch?v=PnD6x0svOJE

[satanas]

Malo je čudna ta karta koja pokazuje "opasna" mjesta za ljude koji se boje Klopa! Naime, nema Samobora i samoborskog i žumberačkog gorja, koji su poznati po "bogatstvu" Krpelja ili Klopa!

[satanas]

Još bi dodal jedan neobičan slučaj, u stvari više stravičan.....
Već pedesetak godina idem šumskim i ostalim prohodnim i neprohodnim putevima i do sada sam imal "priheftane", vjerojatno i 100 Krpelja. Na sreću bez posljedica (vidljivih )
No, ovogodišnji slučaj ide u "horore"! Idem sa košarom (bilo je podosta gljiva unutra), imam štap, trenirka u čarapama, gojzerice, bijela majca kratkih rukava, prsluk, ručnik za brisanje znoja i otjravanje muha, komaraca, obada pa i krpelja! Oko vrata obješen fotoaparat, kosa mi je kratko ošišana (to isto pomaže kod uočavanja krpelja). Hodam sa prijateljem koji je već "skinul" jednog, očito odraslog krpelja! Odjedanput me nekaj pikne u predjelu lijevih rebrih i kroz glavu mi prelete misli: kaj bi to moglo biti??? Muha, osa, pčela, obad???
Automatski se, bez razmišljanja, primem se za taj dio i napipam nekaj! Odmah to zgrabim i nategnem skupa sa majcom! Iznenađenju, zaprepaštenju i čuđenju ni bilo kraja kad sam skužil da je to....KLOP! PIKNUL ME JE KROZ MAJCU Znači da više i nevrijedi ona: putuje po tijelu i prima se desetak minuta a vi ne osjetite............
Događaj je, nažalost, istinit i evo vam malo teme za razmišljanje! Za sada je to jedini slučaj i nadam se, zadnji!!!!!!!!!

[Borgia]

Malo je čudna ta karta koja pokazuje "opasna" mjesta za ljude koji se boje Klopa! Naime, nema Samobora i samoborskog i žumberačkog gorja, koji su poznati po "bogatstvu" Krpelja ili Klopa!

Možda nisam dobro objasnil. Slika pokazuje "žuto" područja gdje su evidentirani slučajevi zaraze sa krpeljnim meningoencefalitisom (KME).
U Samoborskom gorju vjerujem da ima klopa, ali nisu evidentirani slučajevi zaraze, pa se smatra nezaraženim, bez opasnosti od infekcije.

 U mom kraju smo ove godine imali dva slučajeva teške infekcije, no hvala Bogu, obje su osobe preživjele, ali su manifestacije
bolesti bile jako teške, čak s padanjem u komu.

Mi se na razne načine štitimo protiv krpelja. Neki moji pajde tvrde da u slučaju kad im se krpelj uhvati, popije krv u kojoj ima
dosta alkohola, napije se, opusti i padne  , pa nikad doma ne donesu niti jednog krpelja, odnosnu u šumu ne idu bez "medicine" 

[satanas]

Sad razmem, a savjeta se držim.............

[Administrator1]

Upozorenje korisnicima interneta - gljivarima koji se internetom služe za pomoć kod prepoznavanja gljiva

Ne mali broj stranica, blogova, furuma raznih korisnika interneta upušta se u prepoznavanje (determinaciju ) gljiva.
Javljaju se razni "stručnjaci"  bez osnovnog znanja o prepoznavanju gljiva i pišu sve i svašta.

Korisnici moraju biti oprezni, i na nikoji način ne smiju se na temelju internetske determinacije upustiti u konzumiranje njima nepoznate vrste gljiva.
Ako žele upoznati nove jestive vrste gljiva, preporučam da se učlane u neku gljivarsku udrugu, ili da gljive sakupljaju u
prisustvu osobe koja gljive dobro poznaje.  Tako će savladati osnove, a onda mogu proširivati znanje i učiti pomoću knjiga ili internetskih sadržaja.

[Borgia]

Kod konzumiranja samoniklih gljiva iz prirode, opreza nikad dosta. Mnogi gljivari primijetili su na tijelima gljiva „plijesan“, odsutnost primarnog mirisa, promjenu strukture tkiva i to već kod mladih plodišta. O čemu se tu radi i da li su takove gljive za jelo?

Primjer jučer uslikane amanite cesareje od našeg Zule.



Ovdje možemo lijepo vidjeti da sa gljivom nešto nije u redu.
Gljiva klase ascomycetes, roda Mycogone (vjerojatno vrsta mycogone rosea) , razvila je svoj micelij hraneći se  plodištem blagve na slici.
Da li je to sada i dalje blagva? U suštini mislim da nije. Promijenjeno je tkivo, okus i miris.
Ova „zločesta“ gljiva napada na mojim staništima gljive roda boletus (posebno voli Boletus pinophilus), rod xerocomus, rod amanita, a najviše  amanitu cesareu.  
Na proplancima vjetrovitim mjestima i višim predjelima manje je prisutna od sjenovitih i vlažnih staništa. Tamo caruje.

Zašto je ovo bitno za gljivare? Ako se složimo s time da je micelij prerastao gljivu koju sakupljamo za hranu, što znamo o „novoj“ gljivi mycogone rosei koju bismo konzumirali?
Da li je jestiva? Da li postoje neka istraživanja u tom smislu? Pročitao sam na netu da se od mycogone roseae proizvode antibiotici i lijek protiv candide.

Pišem ovo iz razloga što sam svojim očima vidio „zaražene“ vrganje na sušarama mojih gljivara.
Oprez!!! Mišljenja sam da ni u kom slučaju takove gljive nisu za ljudsku ishranu!
Ako imate neka saznanja ili neki istraživači rad u tom smislu, molim da me nadopunite ili demantirate.

[mentor]

Kod konzumiranja samoniklih gljiva iz prirode, opreza nikad dosta. Mnogi gljivari primijetili su na tijelima gljiva „plijesan“, odsutnost primarnog mirisa, promjenu strukture tkiva i to već kod mladih plodišta. O čemu se tu radi i da li su takove gljive za jelo?

Primjer jučer uslikane amanite cesareje od našeg Zule.



Ovdje možemo lijepo vidjeti da sa gljivom nešto nije u redu.
Gljiva klase ascomycetes, roda Mycogone (vjerojatno vrsta mycogone rosea) , razvila je svoj micelij hraneći se  plodištem blagve na slici.
Da li je to sada i dalje blagva? U suštini mislim da nije. Promijenjeno je tkivo, okus i miris.
Ova „zločesta“ gljiva napada na mojim staništima gljive roda boletus (posebno voli Boletus pinophilus), rod xerocomus, rod amanita, a najviše  amanitu cesareu.  
Na proplancima vjetrovitim mjestima i višim predjelima manje je prisutna od sjenovitih i vlažnih staništa. Tamo caruje.

Zašto je ovo bitno za gljivare? Ako se složimo s time da je micelij prerastao gljivu koju sakupljamo za hranu, što znamo o „novoj“ gljivi mycogone rosei koju bismo konzumirali?
Da li je jestiva? Da li postoje neka istraživanja u tom smislu? Pročitao sam na netu da se od mycogone roseae proizvode antibiotici i lijek protiv candide.

Pišem ovo iz razloga što sam svojim očima vidio „zaražene“ vrganje na sušarama mojih gljivara.
Oprez!!! Mišljenja sam da ni u kom slučaju takove gljive nisu za ljudsku ishranu!
Ako imate neka saznanja ili neki istraživači rad u tom smislu, molim da me nadopunite ili demantirate.

Točno je Borgia sve što si napisal, vrsta Mycogone rosea je ta podla gljivica koja napada plodna tijela, posebno u miljeu velike vlažnosti i male prozračnosti - što ne znači da je njeno prisustvo štetno, ali ja u svakom slučaju ne preporučam plodna tijela zaražena tom gljivicom jer tko to može pojesti i nakon termičke obrade SVAKA MU ČAST! No možda ti ,koji jedu takva plodna tijela, mogu napisati nešto više o njenoj ljekovitosti !!!

[biserka]

Da li bi ovdje mogli koristiti termin" uvjetno jestiva"? ( sve uvjetno jestive prevodim u "nejestive!!!!!!)