HMGS Forum

Napišite korisne savjete ostalim gljivarima, svoja iskustva podijelite s nama.

vrijeme je odlazaka u šume, a u šumama gljivarima prijete razne životinje i nametnici! osim medveda,zmija i divljih svinja ;D koje lako uo?imo i od njih se maknemo, postoji i nametnik koji je lukav i toliko malen da ga u šumi ne vidimo.
KRPELJ
Što su krpelji?
Krpelji su sitne životinjice koje pripadaju skupini ?lankonožaca. Krpelji nisu kukci, nego pau?njaci koji se od kukaca razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i ?ovjeka te mogu prenositi mnoge zarazne bolesti, uklju?uju?i i one koje su zajedni?ke ljudima i životinjama.
U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).
Staništa krpelja i vrijeme opasnosti
Krpelji se nalaze u raslinju svuda u prirodi i tijekom cijele godine, s tim da pokazuju «sezonsku aktivnost».
Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko ?imbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti tj „sezonska aktivnost je najizraženija od prolje?a do jeseni.
Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.
U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus). Najaktivniji su u prolje?e i rano ljeto (svibanj, lipanj), te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac - ožujak) krpelji se susre?u ukoliko je rije? o blagoj zimi bez hladno?e i snijega. Me?utim u doba sezonske aktivnosti su najopasniji za ljude i životinje.
Kako se krpelj prka?i na ?ovjeka ili životinju?
Krpelji su skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drve?a taman na visini izme?u 50-100 cm, te ?ekaju prolazak pogodnog doma?ina – toplokrvne životinje ili ?ovjeka. Gra?om svojih nogu prilago?eni su prihva?anju za krzno životinja ili na dla?ice odje?e ljudi. Nakon što se prihvati na doma?ina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje ?e se u?vrstiti svojim rilcem. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osje?a se zbog tvari u slini koje, me?u ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

Koje bolesti prenose krpelji?
Krpelji su zna?ajni kao prijenosnici zaraznih bolesti, koji se ugrizom krpelja prenose u krv doma?ina. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Bolesti se javljaju na odre?enim podru?jima zemlje pa govorimo o «prirodnim žarištima» – podru?ja gdje ima zaraženih krpelja.
Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa naj?eš?e nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom podru?ju Hrvatske izme?u Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom, koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se na?i na ?itavom podru?ju Grada Zagreba; odnosno sjeverno od 45° sjeverne geografske širine.

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogu?nost uboda krpelja. Potrebno je:

1. Izbjegavati podru?ja obilato nastanjena krpeljima; u takvim podru?jima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provla?enje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odje?e na grmlju/travi i ležanje na tlu).

2. Koristiti odgovaraju?u obu?u i odje?u tijekom boravka u prirodi - nositi hla?e dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obu?u. Preporu?a se nogavice hla?a ugurati u ?arape kao i majice/košulje u hla?e kako bi se sprije?io ulazak krpelja na kožu. Bolja je svijetla odje?a na kojoj se lakše može uo?iti krpelj.

3. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odje?u (potrebno provjeriti na ambalaži o na?inu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).

4. Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih 2-3 sata, kao i obavezno po povratku iz prirode, osobito nakon boravka u podru?ju zaraženih krpelja (obronci Medvednice), jer krpelji obi?no nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pretražiti podru?je rubnog podru?ja vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), cijelo vlasisšte, prepone, pazuhe i podru?je iza koljena, pupak (slika 2.)

Što u?initi u slu?aju uboda krpelja?

Onog ?asa kada ste uo?ili krpelja potrebno ga je :

1. Odmah izvaditi pomo?u prikladnog alata
2. Niti u kojem slu?aju krpelje se na koži ne smije "gušiti" premazivanjem razli?itim tvarima, alkoholom, lakom za nokte, uljem ili masti, ili „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri ?emu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u ?ovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.

3. Krpelje ne dirati golim rukama.

4. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporu?ljivo je premazati antiseptikom.

5. Informirati i educirati osobu ugrizenu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.

prije nekoliko godina pronašao sam "alat" ::) za va?enje krpelja koji se pokazao prakti?nijim i u?inkovitijim od svih mogu?ih pomagala koja sam do tada koristio!
obzirom da sam tijekom sezone gljivarenja znao "zaraditi" i po dvadesetak i više tih živina, novo pomagalo je došlo ko naru?eno!
radi se o dva plasti?na "alati?a" koji oblikom podsje?aju na alat za va?enje ?avli! ;D njime zahvatite krpelja koji se primio za kožu, te alat zarotirate u desnu stranu i zlotvor je vani!!
ovisno o veli?ini krpelja, koristite alat odre?ene veli?ine. gdje kupiti???? kupiti se može u svim pet-shopovima , cijena 30 kuni?a, a za ostale trgovine neznam :-[
evo i par fotki!

(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/P7150015.jpg)

(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/P7150012.jpg)

(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/P7150014.jpg)

Lijepo si to napisao. Mislim da je bitno još vidjeti gdje u Hrvatskoj vlada zaraza krpelja, pa prilažem kartu.

(http://storage2.static.itmages.com/i/11/0716/s_1310843483_8afa37fb61.jpeg) (http://itmages.com/image/view/232230/8afa37fb)

hebote, cijela slovenija je zaražena (dobro, kolko je velika, nije ni ?udo ;D ;D). malo me ?udi što je zahva?en i veliki dio ma?arske!

Zula sve o krpeljima napisano je za 5. Nedostaju fotografije jer kao što ti je poznato ima ih više vrsta i razli?itih boja a to ?e vjerojatno zanimati ?itatelje !

znam da ih ima više vrsta, ali ko prou?ava koja je vrsta kad ga prona?e prika?enog na sebi? :o prva je pomisao kako ga se najbže i najefikasnije riješiti ;D ;D ;D

evo zgodan uradak sa you tube !  http://www.youtube.com/watch?v=PnD6x0svOJE

Malo je ?udna ta karta koja pokazuje "opasna" mjesta za ljude koji se boje Klopa! Naime, nema Samobora i samoborskog i žumbera?kog gorja, koji su poznati po "bogatstvu" Krpelja ili Klopa!

Još bi dodal jedan neobi?an slu?aj, u stvari više stravi?an..... :o
Ve? pedesetak godina idem šumskim i ostalim prohodnim i neprohodnim putevima i do sada sam imal "priheftane", vjerojatno i 100 Krpelja. Na sre?u bez posljedica (vidljivih ;D)
No, ovogodišnji slu?aj ide u "horore"! Idem sa košarom (bilo je podosta gljiva unutra), imam štap, trenirka u ?arapama, gojzerice, bijela majca kratkih rukava, prsluk, ru?nik za brisanje znoja i otjravanje muha, komaraca, obada pa i krpelja! Oko vrata obješen fotoaparat, kosa mi je kratko ošišana (to isto pomaže kod uo?avanja krpelja). Hodam sa prijateljem koji je ve? "skinul" jednog, o?ito odraslog krpelja! Odjedanput me nekaj pikne u predjelu lijevih rebrih i kroz glavu mi prelete misli: kaj bi to moglo biti??? Muha, osa, p?ela, obad???
Automatski se, bez razmišljanja, primem se za taj dio i napipam nekaj! Odmah to zgrabim i nategnem skupa sa majcom! Iznena?enju, zaprepaštenju i ?u?enju ni bilo kraja kad sam skužil da je to....KLOP! PIKNUL ME JE KROZ MAJCU :o Zna?i da više i nevrijedi ona: putuje po tijelu i prima se desetak minuta a vi ne osjetite............
Doga?aj je, nažalost, istinit i evo vam malo teme za razmišljanje! Za sada je to jedini slu?aj i nadam se, zadnji!!!!!!!!!

Možda nisam dobro objasnil. Slika pokazuje "žuto" podru?ja gdje su evidentirani slu?ajevi zaraze sa krpeljnim meningoencefalitisom (KME).
U Samoborskom gorju vjerujem da ima klopa, ali nisu evidentirani slu?ajevi zaraze, pa se smatra nezaraženim, bez opasnosti od infekcije.

 U mom kraju smo ove godine imali dva slu?ajeva teške infekcije, no hvala Bogu, obje su osobe preživjele, ali su manifestacije
bolesti bile jako teške, ?ak s padanjem u komu.

Mi se na razne na?ine štitimo protiv krpelja. Neki moji pajde tvrde da u slu?aju kad im se krpelj uhvati, popije krv u kojoj ima
dosta alkohola, napije se, opusti i padne  ::) , pa nikad doma ne donesu niti jednog krpelja, odnosnu u šumu ne idu bez "medicine"  :) :) :)

Sad razmem, a savjeta se držim............. ;D

Kod konzumiranja samoniklih gljiva iz prirode, opreza nikad dosta. Mnogi gljivari primijetili su na tijelima gljiva „plijesan“, odsutnost primarnog mirisa, promjenu strukture tkiva i to ve? kod mladih plodišta. O ?emu se tu radi i da li su takove gljive za jelo?

Primjer ju?er uslikane amanite cesareje od našeg Zule.

(http://storage6.static.itmages.com/i/11/0816/s_1313489937_7778440_bc39cc4b27.jpeg) (http://itmages.com/image/view/258843/bc39cc4b)

Ovdje možemo lijepo vidjeti da sa gljivom nešto nije u redu.
Gljiva klase ascomycetes, roda Mycogone (vjerojatno vrsta mycogone rosea) , razvila je svoj micelij hrane?i se  plodištem blagve na slici.
Da li je to sada i dalje blagva? U suštini mislim da nije. Promijenjeno je tkivo, okus i miris.
Ova „zlo?esta“ gljiva napada na mojim staništima gljive roda boletus (posebno voli Boletus pinophilus), rod xerocomus, rod amanita, a najviše  amanitu cesareu.  
Na proplancima vjetrovitim mjestima i višim predjelima manje je prisutna od sjenovitih i vlažnih staništa. Tamo caruje.

Zašto je ovo bitno za gljivare? Ako se složimo s time da je micelij prerastao gljivu koju sakupljamo za hranu, što znamo o „novoj“ gljivi mycogone rosei koju bismo konzumirali?
Da li je jestiva? Da li postoje neka istraživanja u tom smislu? Pro?itao sam na netu da se od mycogone roseae proizvode antibiotici i lijek protiv candide.

Pišem ovo iz razloga što sam svojim o?ima vidio „zaražene“ vrganje na sušarama mojih gljivara.
Oprez!!! Mišljenja sam da ni u kom slu?aju takove gljive nisu za ljudsku ishranu!
Ako imate neka saznanja ili neki istraživa?i rad u tom smislu, molim da me nadopunite ili demantirate.

Da li bi ovdje mogli koristiti termin" uvjetno jestiva"? ( sve uvjetno jestive prevodim u "nejestive!!!!!!)

Biserka !

Nabrojat ?u samo neke uvjetno jestive gljive :
- Sve vrste smr?aka
- Biserka
- Sve preslice
- Kovara (mrežastonogi vrganj)
- Zelenja?a (baršunasti vrganj)
- Prava tigrica
- ?eška smr?kovica
- Puza

Za sve osim puze dovoljno je samo termi?ki ih obraditi.

Pozdrav !

Prvenstveno zbog one?iš?enja okoliša, sakupljanje gljiva za hranu uz ceste je zabranjeno, jer gljive sadrže visoke koli?ine teških metala otrovnih za ljudski organizam.
Bizarno je da imate peh u gljivarenju kao ova nesretna žena ju?er u I?i?ima pored Opatije http://goo.gl/6rcxo (http://goo.gl/6rcxo)

OPASNOST OD ZARAZE MIŠJOM GROZNICOM!!!

Prijeti realna opasnot da se u šumi zarazite mišjom groznicom :o Nekoliko je osoba oboljelo s podsljemenskog podru?ja, okolica Bistre sa Zagorske strane.
Najbolje bi bilo ne i?i u šumu dok se epidemija ne smiri.
Posebno bi moglo biti rizi?no i?i u potragu za ožujkama, (navodne su dvojica zaraženih baš gljivari)
i razgrtati liš?e, jer prašina može sadržavati mišji suhi izmet i dovoljno je da se isti udahne pa da se virus prenese na ?ovjeka.

Oprez!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! >:( >:( >:(

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/03/06/0241006.html (http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/03/06/0241006.html)

http://www.hzjz.hr/epidemiologija/mis.htm (http://www.hzjz.hr/epidemiologija/mis.htm)

Pojavile su se panterove muhare zajedno sa biserkama. Kolega gljivar (s malo iskustva),po?astio me u šumi s panterovkom, veli evo ti mlade biserke, ti ih jedeš.   Gljivari oprez  >:( >:( >:(

Kako raspoznati Biserku i Tigricu od Panterove muhare!?



U ovo doba godine pojavljuju se 3 vrlo sli?e gljive koje gljivari po?etnici mogu zamjeniti, a me?u njima se nalazi
i smrtno otrovna Amanita Pantherina (Panterova muhara), pa ?emo pokušati ovim tekstom razjasniti kako razlikovati ove gljive.

Na prvoj slici se nalaze 3 gore spomenute gljive koje se mogu zamjeniti.

Uvjetno jestiva Biserka (Amanita rubencens)
Jestiva Prava tigrica (Amanita spissa)
i smrtno otrovna Panterova muhara (Amanita Pantherina)

(http://i1066.photobucket.com/albums/u416/Gajtana123/slinosti1.jpg)
slika Tigrice preuzeta sa: www.naturephoto-cz.eu (http://www.naturephoto-cz.eu)



Iako postoji više parametara po kojima možemo razlikovati ove gljive ja ?u se zadržati na onome koji je najlakše zapamtiti i primjetiti.

Jestiva Prava tigrica i uvjetno jestiva Biserka na stru?ku imaju vidljivo narebran vjen?i? (prsten) što se lijepo vidi na slici ispod

(http://i1066.photobucket.com/albums/u416/Gajtana123/narebranivjeni.jpg)



Smrtno otrovna Panterova muhara ima potpuno ravan vjen?i? što je vidljivo na slici ispod.

(http://i1066.photobucket.com/albums/u416/Gajtana123/ravanvjeni.jpg)
Slika preuzeta sa: www.mfsforum.com.ba (http://www.mfsforum.com.ba)



Ako je prsten ošte?en ili raspadnut od starosti NE BERITE GLJIVU jer ne možete biti sigurni u determinaciju, a osim toga gljive u tom stadiju nisu preporu?ljive za jelo.


Smrtno otrovnu Panterovu muharu možemo razlikovati od Biserke i Tigrice i po tome što za razliku od njih otrovna Panterova muhara ima narebran rub klobuka (dobro vidljivo na prvoj slici - tre?a gljiva)




Napomena: ovaj tekst služi samo kao informacija, ako ne raspoznajete gljive, ne berite ih sami ve? povedite sa sobom nekoga tko se razumije u njih ili za savjet upitajte nekoga iz gljivarskih udruga i društava

 Sanjice lijepo je od tebe da si ukazala na neke nepobitne detalje oko razlikovanja ove tri vrste !!!
 JA BIH JOŠ DODAO ONO ŠTO JE MOŽDA NAJBITNIJE KOD DETERMINACIJE, A ŠTO SI TI VJEROJATNO ISPUSTILA : DNO STRU?KA KOD AMANITA RUBESCENS I AMANITA SPISSA ZAVRŠAVA PERLAMA KOJE SU LIJEPO I UREDNO RASPORE?ENE PO GOMOLJASTOM ZADEBLJANJU I MALO IZNAD NJEGA A TO JE SLU?AJ I KOD MUHARE - AMANITA MUSCARIA.(DAKLE NEMA ?IZMICE NITI BILO KAKVE OVOJNICE).
STRU?AK AMANITE PANTHERINE ZAVRŠAVA U OVOJNICI KOJA NALIKUJE KOTLI?U (?ARAPI) KOJA JE ?VRSTO STEGNUTA OKO NJEGA. TO JE NAJBITNIJA KARAKTERISTIKA ZA RAZLIKOVANJE JER KOD VRSTE A. PANTHERINA VAR. ABIETUM, KOJA SE JAVLJA U CRNOGORICI, REDOVITO IZOSTAJE ISCRTKANI RUB KLOBUKA, PA TO NE MOŽE BITI KARAKTERISTIKA, KOJA BITNO RAZLIKUJE NAVEDENA TRI SPECIESA.
UZ TO BIH JOŠ DODAO DA JE BISERKU - AMANITU RUBESCENS NAJLAKŠE RAZLIKOVATI OD SMRTNO OTROVNE AMANITE RANTHERINE PO CRVENILU PLODNOG TIJELA, PO?EV OD STRU?KA PA SVE DO KLOBUKA I ISPOD KOŽICE KLOBUKA, JER SAMA BOJA KRPICA (OSTATAKA OVOJA PO KLOBUKU) KOJI JE KOD BISERKE UOBI?AJENO SME?KASTIH TONOVA, A KOD AMANITE SPISSE I AMANITE PANTHERINE BIJELE BOJE MOŽE KOD NEKIH SPECIESA IZOSTATI PA SE I KOD BISERKE PONEKAD POJAVLJUJU BIJELKASTI OSTACI OVOJA.
POZDRAV M. :) :o :D

Hvala na nadopuni.
To?no to je važan faktor u determinaciji i razlikovanju, no smatrala sam da bi to možda bilo malo prekomplicirano za goste koji nas ?itaju a nisu dobri poznavatelji gljiva.
Hvala Mentore što si nadopunio i sve lijepo pojasnio.

Oprez, u zadnja 3 odlaska u šumu popušil sam 4 krpelja. Bez obzira na tuširanje 2 sata nakon izlaska iz šume.

ma dobro,krpelji su opasni, ali su opasne i zmije, divlje svinje,jeleni lopatari, vukovi na baniji, medvedi u g,kotaru itd!! ;D gljivari su svugdje u opasnosti, a što se ti?e krpelja, neznam, ja ih svake godine
povadim barem dvadesetak! :o zapravo, mislim da je problem u vremenu uo?avanja kad se krpelj "prikva?io", te u na?inu va?enja! 99 posto savjeta o tome kako se riješiti krpelja - ne valja!!!!! ???
ne dolazi u obzir nikakvo mazanje uljima, alkoholom ili bilo ?ime što bi moglo ugušiti "živinu"! nevalja ni va?enje raznim pincetama, iglama, noktima! zapravo, ne smije se krpelja ni na koji na?in stiskati,
jer krpelju treba dosta vremena da se "uhvati", zatim se po?ne hraniti što zna?i da mu je rilce u krvotoku! ukoliko ga sad stisnete ili po?nete gušiti, on ispušta sadržaj utobe, tj. pljune i ukoliko je zaražen,
slinom je prenio bakterije u vaš krvotok! zato "tutanj" u pet-shop i kupite prakti?an alati? za va?enje krpelja (fotke sam stavio na http://hmgs.hr/forum/index.php?topic=4.msg50#msg50 (http://hmgs.hr/forum/index.php?topic=4.msg50#msg50))[/color]

dali koristite kakav repelent protiv krpelja
uspio sam ga skupiti baš sam ga izvadio iako sam stalno provjeravao hla?e i svaki puta se tuširao
neda mi se baš cijepiti

malo se crveni ko ubod komarca nije strašno problem je dali mi je nešto uvaljao ili nije
u životu sam skupio sam par komada nasre?u bez posljedica ali nije to baš riješenje igrati lutriju
zato me zanima dali koristi netko nekakvi repelant bolje sprije?iti nego kukati kasnije, posljedice mogu biti stvarno ozbiljne

 Pozdrav svima

Pokušajte se zaštititi od krpelja sa ?ešnjakom - pojedite ga prije odlaska u šumu i nakon povratka - po preporuci dr.epidemiologa.
I sa svim tuširanjem nije re?eno da ?e krpelj oti?i sa vašeg tijela, a pogodno mjesto za sebe traži na tijelu ?ovjeka od 24 - 48 sati.

Postoji i aparati? "BajBaj" ( ima ga u Sloveniji) za zaštitu od krpelja(stavit ?u sliku ako uspijem).
Ja koristim ?ešnjak i aparati?,jer imam  jednog"podstanara" ve? tri godine u desnoj nozi. U šumi sam bila u nedjelju,a tek u utorak ujutro se "lijepo ugnijezdio".

http://www.moja-lekarna.com/p-3046-elektronski-odganjalec-klopov-baj-baj.aspx (http://www.moja-lekarna.com/p-3046-elektronski-odganjalec-klopov-baj-baj.aspx)

dali to funkcionira Mala, ili si dobila klopa kad si imala taj aparat?

Ovo s alkoholom mora da je efikasno, samo moraš naglasiti dal se maže iznutra ili izvana.  ::) ???

Lepi pozdrav Mala, drago mi je da si snama. Daj stavi kona?no taj aparati? gore, da vidimo kaj ti to imaš ! :) :) :)

stavio sam ja link samo neznam dali funkcionira, tak sam bacio novce  za aparat protiv krtica pa nije funkcionirao

  Gringo vidio sam tvoj ..........aparati? ! HE HE HE  :o :o :o ::)

U Gorskom Kotaru ?uvajte se medvjeda. Naš je gljivar imao bliski susret s medvjedom u Sungerskom Lugu, a ja sam naišao na pojilo oko kojeg su bili otisci šapa ve?e od lavljih
Krpelji više nisu aktivni, ali mišja groznica je realna opasnost. ?uvajte se!!!

 
  Borgia , ima i krpelja i treba se zaštititi. Dvije naše ?lanice su ovaj vikend pokupile po 3 krpelja,a jedna 2.

Upozorenje bera?ina smr?aka u toku rijeke Drave!

Na toku Drave kod Ptujskog jezera, slovenci su poslije jesenskih poplava napravili analizu tla .
Na naplavnim terenima ustanovljena je povišena koncentracija teških metala kadmija, olova, i cinka koji prelaze emisijsku kriti?nu vrijednost.
Kako je Drava naplavila i našu obalu i staništa smr?aka, za pretpostaviti je da je i tlo kod nas kontaminirano.
Poznato je kako gljive crpe teške metale iz tla, pa bera?ima smr?aka proslje?ujem informaciju.

Objavljeno 21.03.2013 na:
http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=3&id=2013032105897199.
 (http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=3&id=2013032105897199).

Još malo o krpeljima:

Krpeljni meningoencefalitis je bolest koja zahva?a manji broj ljudi (http://hmgs.hr/wp-content/uploads/2013/05/Krpeljni-meningoencefalitis-je-bolest-koja-zahva?a-manji-broj-ljudi.pdf)

Upravo zato je Hrvatski mikološko-gljivarski savez pribavio uzorke smr?aka sa mogu?ih
spornih podru?ja uz Dravu, te jedan uzorak iz okolice Pregrade i dao na toksikološku analizu!
Rezultate možete vidjeti na scanu niže!

(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/th_StipernicakodPregrade-page-001_zpsb8ab1190.jpg)  (http://s427.photobucket.com/user/zula64/media/StipernicakodPregrade-page-001_zpsb8ab1190.jpg.html)(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/th_Prelog-page-001_zps480d95eb.jpg)  (http://s427.photobucket.com/user/zula64/media/Prelog-page-001_zps480d95eb.jpg.html)(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/th_OtokkodPreloga-page-001_zps7a86e22a.jpg)  (http://s427.photobucket.com/user/zula64/media/OtokkodPreloga-page-001_zps7a86e22a.jpg.html)(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/th_DonjiKurscaronanec-page-001_zps63c5c00d.jpg)  (http://s427.photobucket.com/user/zula64/media/DonjiKurscaronanec-page-001_zps63c5c00d.jpg.html)(http://i427.photobucket.com/albums/pp355/zula64/th_10D0akovec_zps16f74211.jpg) (http://s427.photobucket.com/user/zula64/media/10D0akovec_zps16f74211.jpg.html)

OPREZ

http://doznajemo.com/2013/08/02/httpwp-mep3cnyx-h13/ (http://doznajemo.com/2013/08/02/httpwp-mep3cnyx-h13/)

A možda su ih nabavilji u Stojdragu, na Žumberak...? ;D

?uvajte se krpelja - najaktivniji su u prolje?e
Krpelji zaraženi virusom meningoencefalitisa nalaze se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj


U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME) te rijetko tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze, kažu dr. med. Mirjana Lana Kosanovi? Li?ina i mr. sc. Ana Klobu?ar sa Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Stoga su tema ovogodišnjega Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, transmisivne bolesti popra?ene sloganom: “Mala bi?a, velika prijetnja”. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa naj?eš?e se nalaze u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se na?i uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, naj?eš?e iznad 45 paralele sjeverne širine - izme?u Save i Drave.
izvor:24sata.hr   http://tinyurl.com/nuuatnb (http://tinyurl.com/nuuatnb)

Bilježimo ?etiri nova slu?aja  Lyme borelioza na podru?ju sjeverozapadne  Hrvatske (Pregrada), od toga dvoje djece gljjivara.

<Smr?ka samotnjaka smiješ pomisliti ubrati samo ako on tebe uporno i ?eznutljivo gleda.> Pravilo #16, Priru?nik za održiv izlov, porezno pra?enje i evidenciju biološke raznolikosti ugroženih divljih svojti iz roda Morchella, Agram, Srednjoeuropske šume, 2055., str. 777.>


(http://i57.tinypic.com/25kuaaa.jpg)

evo nekaj za posjetitelje zagreba?ke medvednice iliti sljemena!!

http://www.dnevno.hr/vijesti/zagreb/121268-zagrepcani-oprez-povecan-broj-slucajeva-misje-groznice.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/zagreb/121268-zagrepcani-oprez-povecan-broj-slucajeva-misje-groznice.html)

Evo nešto friško vezano za nove spoznaje o otrovima otkrivenim u gljivama za koje se mislilo da su jestive - tricholomi equestre i tricholomi tereum. Poguglajte i prou?ite što je "Rabdomioliza"
Zamolio bih prijatelje prof. Bošca koji pro?itaju ovaj ?lanak, da ga upute na istog, kako bi ga i on imao prilike prou?iti.
?lanci su na engleskom:
New England Jurnal off Medicine: http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa010581 (http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa010581)
http://www.rsc.org/chemistryworld/2014/06/fatal-toxins-identified-edible-tricholoma-terreum-equestre-wild-mushrooms (http://www.rsc.org/chemistryworld/2014/06/fatal-toxins-identified-edible-tricholoma-terreum-equestre-wild-mushrooms)

                  Krpelj se ne smije premazivati uljem i alkoholom niti paliti
Oprez! Ako nakon uboda osje?ate mu?ninu, bolove u miši?ima, glavobolju, imate temperaturu te povra?ate, hitno po?ite lije?niku, kaže dr. Lana Kosanovi? Li?ina
Ponedjeljak, 04. 5. 2015. u 09:15    Piše: Ana Vukašinovi?
Krpelj se ne smije premazivati uljem i alkoholom niti paliti Thinkstock
Ako ste nakon šetnje u prirodi ili boravka u gradskom parku na sebi uo?ili krpelja, ne pani?arite. U podru?jima koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji nisu svi zaraženi i zato je rizik zaraze tijekom uboda od jednoga krpelja vrlo mali, kaže Mirjana Lana Kosanovi? Li?ina, dr. med., spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa naj?eš?i su u sjevernom i sjeverozapadnom podru?ju Hrvatske izme?u Save i Drave, a oni zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se na?i na ?itavom podru?ju Grada Zagreba, odnosno u sjevernim dijelovima Hrvatske, u što spadaju obronci Medvednice.
- Važno je znati da su neki krpelji prijenosnici zaraznih bolesti, a njihovim se ugrizom naj?eš?e prenosi krpeljni meningoencefalitis (KME). Zato, ako vas ubode, važno je paziti na simptome koji su nalik na one koji se pojavljuju kod gripe poput umora, visoke temperature, glavobolje, mu?nine, povra?anja te bolova u miši?ima. Traju do osam dana, a mogu završiti i upalom moždanih ovojnica (meningitisom). Zaraza se može sprije?iti cijepljenjem prije proljetne sezone krpelja, a nikako se ne smije cijepiti nakon ugriza - objašnjava dr. Kosanovi? Li?ina.
Iako se krpelji susre?u u gradskim parkovima i vrtovima, opasnost od zaraze bitno se pove?ava boravkom u prirodi pa bi se osobito trebali cijepiti šumari, šumski radnici, vojnici, kao i oni koji ?esto borave na otvorenom i u podru?ju žarišta - izletnici, kamperi, planinari, lovci i turisti.
Osobito oprezan treba biti u prolje?e i rano ljeto, kada su najaktivniji. Tada su skriveni u travi te na granama grmlja i drve?a gdje ?ekaju prolazak ?ovjeka ili životinje za ?ije ?e se dla?ice ili krzno uhvatiti. No treba mu nekoliko sati hoda po tijelu da prona?e pogodno mjesto u koje ?e zabiti rilo i nahraniti se krvlju. Iako probadanje kože traje desetak minuta, ne osje?a se zbog tvari u slini koje, me?u ostalim, ima djelovanje poput anestetika.
- Zato je važno dobro pregledati svaki dio tijela nakon povratka s izleta, rekreacije ili rada u vrtu ne biste li ga na vrijeme otkrili. Pokušate li ga izvaditi, ne dirajte ga golim rukama. ?upajte ga pincetom, ne noktima, a kad ga obuhvatite, lagano vucite prema gore. Nikako ga nemojte okretati. Ako glavica ostane zarivena u kožu, izvadite je sterilnom pincetom. Nemojte ih ‘gušiti’ alkoholom ili paliti šibicom jer ?e iznenadna smrt prouzro?iti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza - isti?e dr. Kosanovi? Li?ina.
I kad je u šumi vru?e, dugi rukavi i nogavice obvezna su ‘oprema’
Izbjegavajte provla?enje i puzanje kroz grmlje, odlaganje odje?e na grmlje ili travu i ležanje na tlu dok ste na izletu u prirodi. Nosite hla?e dugih nogavica koje obvezno uvucite u ?arape i majice dugih rukava te zatvorenu obu?u. Najbolje je da odjenete što svjetliju odje?u kako biste lakše uo?ili krpelja, savjetuje dr. Kosanovi? Li?ina.
Sredstva za odbijanje malih napasnika nanose se više puta
Repelente ili sredstva za odbijanje krpelja koji djeluju i po nekoliko sati ovisno o znojenju nanesite na otkrivene dijelove tijela, i to nekoliko puta tijekom izleta, te se pregledajte svaka dva, tri sata. Kada do?ete ku?i, još jedanput detaljno pregledajte dio po dio tijela, posebno podru?je vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
Top 5 savjeta
1. Samopregled
Ako se ve? niste zaštitili cijepljenjem ili nanošenjem repelenata, nakon boravka u prirodi posebno pregledajte rubno podru?je vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
2. Pinceta pomaže
Obi?nom pincetom za ?upanje dla?ica obuhvatite krpelja uz kožu i laganim povla?enjem ga izvucite paze?i da ne oštetite tijelo. Kako biste to u?inili što preciznije, možete rabiti i pove?alo.
3. Lagani pokreti
Pažljivo i vrlo polagano ga ?upajte prema van jer ?e mu trganjem i okretanjem ostati glava zarinuta u kožu, pa može do?i do zaraze. Izvadite je iglicom ili potražite pomo? lije?nika.
4. Ne ‘gušite’ ga
Krpelja nemojte premazivati alkoholom, uljem ili maš?u ili paliti. Njegova nagla smrt uzrokovat ?e da isprazni sadržaj trbušne šupljine i tako lako prenese zarazu (ako je zaražen).
5. Informirajte se o simptomima
Krpelja ne dirajte golim rukama. Nakon što ga uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i mogu?e simptome zaraze nakon uboda.
Pro?itajte više vijesti iz rubrike Zdravlje.